Vesti
6.3.2025

Izazovi poljoprivrednika u savremenom agraru-Dimitrije Ninkov iz Kaća

Marija Antanasković
Vesti
6/3/2025

Dimitrije Ninkov je poljoprivredni proizvođač iz Kaća i to je njegovo jedino i profesionalno opredeljenje, a usmereno je na biljnu proizvodnju - ratarstvo.  Što se tiče površina koje obrađuje, iz godine u godinu se menja situacija, u zavisnosti od raspoložive zemlje za zakup, što je promenljiva kategorija. Od, u proseku 300 jutara koliko obrađuje, jako mala površina obradivog zemljišta je u njegovim vlasništvu. Dimitrije, zvani Bata, inače diplomirani inžinjer poljoprivrede, ne može da se pohvali da je poljoprivreda posao koji je nasledio od svojih predaka. On je sam odlučio da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom i kako je ispričao  na 51. simpozijumu Agrotech PP, održanom krajem januara na Zlatiboru, a govereći na temu "Šta da radi individualni poljoprivredni proizvođač u današnjem agraru?", pri tom je krenuo od nula jutara zemlje i isto toliko mehanizacije, ali po svemu sudeći uz puno entuzijazma i vere u uspeh. Kako se u praksi pokazalo, a i danas se potvrđuje, odlučio se za potragu u odgovorima brojnim izazovima koji su pred njim u svakodnevnom radu, kao i pred njegovim kolegama. Pa, da krenemo redom...

Struktura setve?

Strukturu setve Ninkov smatra veoma važnom, a o ovom pitanju se odlučuje na osnovu više aspekata, ali nažalost ništa ne donosi izvesnost. Ono čime se rukovodi, jeste između ostalog i to što pokušava, kao i njegove kolege poljoprivrednici, da odredi cenu finalnog proizvoda i na osnovu toga se opredeli šta će sejati.

-  Trudimo da vidimo kakvi  su neki višegodišeni trendoviu proizvodnji, koliko je posejano u našem ataru, koliko u susednom ataru, koliko je posejano u Srbiji, pa na osnovu toga da donesemo neke odluke. Na Internetu se informišem kakav je prinos u Argentini i kakva je druga žetva u Brazilu, kao i kakvo je stanje u Rusiji, i kako će pšenice tamo ući u zimu. Međutim, šta god da radimo ne možemo to da znamo. Prosto, na cenu, videli smo utiču geopolitičke prilike, a imali smo i sunovrate u cenama. Od 40 dinara cena pšenice je otišla na 19 dinara po kilogramu, a sa 36 dinara po kilogramu cena  kukuruza je pala na 13,5 dinara. Osim geopolitičkih uslova i rata  u svetu, na cene utiče i kartelsko udruživanje prerađivača i otkupljivača. Znamo kako je i šta rade  fabrike ulja.  Suncokret je prošle godine bio između 45 i 50 dinara, a da li je neko dobacio do 50 dinara? U Mađarskoj, suncokret je bio 62, u Rumuniji 70 dinara, što je ako se pogleda prinos jako velika razlika, kaže Ninkov i navodi da čak ni ugovori o otkupu, ne grantuju poljoprivednicima da će biti isplaćeni, tako da je na osnovu oslanjanja na cenu proizvoda veoma teško odrediti strukturu setve.

Takođe plodored, odnosno kvalitet i agroekološki uslovi uslovljavaju Ninkova šta će sejati.  Nažalost, tu u principu, priznaje Bata ne poštuje plodored, jer često vraća iste useve, a susreće se zbog toga i sa problemima u oblasti zaštite bilja, koje rešava više ili manje uspešno. I blizina otkupnih mesta takođe učestvuju u izboru useva za setvu. Tako je u Kaću, kako navodi, nepovoljna situacija po pitanju otkupa suncokreta i uljane repice, a ako se ide u druga mesta, potrebno je obezbediti komletnu logistiku transporta. 

Mašinski park - iz minusa u plus

Sledeći problem s kojim se Ninkov susreće jeste i optimizacija mašinskog parka, što je vrlo zahtavna tematika zbog velikog broja varijabila u proizvodnji. I ovde do izražaja dolazi veličina obradivih površina u sezoni.

 - Moja površina je  dinamična kategorija, često idem u minus, pa idem u plus. Preprošle godine sad otkazao 35 jutara zemlje, jer su tražili 360 evra po jutru, plus subvencije. Ove godine, imam veću površinu za obradu za 50 jutara zemlje. Kad sam radio projekcije u vezi mehanizacije imao sam neku  ideju, i obično sam je projektovao da mehnaizacija može da opsluži za 30 do 40  odsto preko mojih potreba, nadajući  se da ću uvećati površine. I bio  sam u pravu, imam jedan trend rasta, kaže Ninkov.

 Izbor sistema obrade zemljišta je čini se nikad aktuelnije pitanje među stručnjacima, posebno s aspekta sve zastupljenijih ekstrema, kada je reč o vremenskim prilikama. Ninkov se odlučio da primenjuje sve sisteme obrade osim no-till (bez obrade) i sam postavlja svoje oglede.

-Ja i orem i tanjiram kratkom tanjiračom, a imam i gruber-razrivač. Otprilike, svake treće godine orem neke parcele, a imam površina gde nisam desetak godina orao. Postavljam oglede, naročito kad je u pitanju uljana repica kao predusev.  Ostavim parcelu i  jedan deo istanjiram, onda jedan deo obradim gruberom na dubinu 22 cm, deo obradim s kratkom tanjiračom na desetak centimetra dubine, i jedan deo poorem. Posle uljane repice, najboji rezultati kao predusev za kukuruz i za soju, dobio sam oranjem. Ja to pravdam fitotoksijom izlučevina uljane repice, i to sam utvrdio na  više parcela u više godina.

Radna snaga u Kaću ne postoji-ali baš ne postoji  

Kako navodi u Kaću ne postiji radna snaga, a ako mu se razboli otac u žetvi, kombajn se parkira u dvorište i nema ko da radi. Mladi su otišli u Novi Sad, jer je tamo komforniji i bolje plaćen posao.

 -Sve sam radim. Od kuće krećem da đubrim,  punim seme, ili odvučem dva traktora na njivu negde gde mi godi. Moja deca se ne bave poljoprivredom, žena i ili dete me dovezu do drugog traktora i onda na njivi, ruka, džambo vreća, punjenje rasipača... Životno doba poljoprivrednika nije isto pogotovo s aspekta da li će investirati u proizvodnju u 25, 35 ili  65. godini života, napominje Ninkov i dodaje da postoji izražena karakteristika poljoprivrednika, a to  je što ne žele  da odu u penziju, i rade do kad mogu jer je njihova profesija njihov identitet.

Ekonomske  mogućnosti

Ekonomske mogućnosti pre tri godine su bile mnogo drugačije nego sada. Pre tri godine su bile dobre cene poljoprivrednih mašina, a u međuvremenu su i cene mašina skočile. 2021. Dimitrije je kupio traktor Case IH Maxxum od 115 KS u "ful" opremi s prednjom hidraulikom,  suspenzijom prednjeg  mosta i platio ga je 68.000 evra. Sada je cena tog traktora, posle tri godine, preko 100.000 evra. U međuvremenu su povećani i euribor kao i  kamate i teže je dobiti kredit od banke. Uvođenje novih tehnologija, je za Ninkova, jako važna stavka i mišljenja je da novija tehnologija, čak i ako je skuplja, doprinosi jeftinijoj proizvodnji.

- Dugo sam se odupirao tome i napravio sam greške, a to ilustrujem primerom rasturivača. Kupio sam dobar rasturivač pre par godina, veliki rasturivač, ali bez vage. I to je sve bilo u redu  dok je cena uree bila 34 dinara. Ali, preprošle godine cena je otišla na 124 dinara, i  onda se  javio problem. Jer, bez vage, lako "promašim" 10 posto. Da li ću baciti u  prvoj pripremi 100 kilograma ili 72 nije tako ni važno, međutim to je 30 jutara više  ili manje pođubreno i to jeste problem. Ista priča je i u vezi Autopilota, za navođenje. Imam oko 150 parcela otprilike, to je  300 komšija ili 40 kamena međaša zbog kojih mogu da se posvađam. Sad, od kad imam Autopilot, imam granice parcele i sad je sve mnogo lakše, te primena novih tehnilogija donosi olakšanje u radu.

Izbor  semena - šta god da uradimo nećemo dobro uraditi i uvek ćemo se pokajati

U svojoj praksi Ninkov je sarađivao s velikim brojem semenskih kuća i kako kaže, uvek je nailazio na probleme. Dešavalo se i da jedno vreme bude dobra saradnja, a onda se opet javlja problem.

-Otvoriš  džak, šta je ovo? Frakcija semena od 6,2 ili 6,5 do 10,5!  U koju sejalicu ja to da stavim i kako da je podesim, šta da radim sa čistačima viška semena? Ili, posejem kukuruz, vidim nije dobro nikao. Zovem semensku kuću oni dođu, otkopamo i vidimo 17 posto semena ima kao svinjski rep, klica se okrenula, što je karakteristično za krupno seme i nije nikla biljka. Kažem šta ćemo sad? Izvoli pet džakova gratis, kažu iz semenske kuće. Pet džakova gratis je 40.000 dinara, a meni fali pola miliona dinara!  Onda odem kod druge semenske kuće, uzmem seme, otvorem džak, kukuruz crn? E nije to ništa, kažu mi. Da nije ništa, to bi bio standard, a oni su ga presušili,  napravljena je šteta u sušari...jedne godine je nova genetika kažu, pa je polegao kukuruz, i tako šta god da uradim neće biti dobro i uvek se sekiram, kaže Ninkov.

Plan đubrenja i prihrane -Šta, koliko, kako?

Na đubrenje, navodi Dimitrije, najviše utiču cena i kvalitet.  Pokušava da izračuna koja mu je najjeftinija kila aktivne meaterije, da uzeme što kvalitetnije đubrivo kako bi rasipaču mogao da zada željeno rastojanje. Međutim, to je jedna ozbijna stvar, jer posle zakupa zemljišta, đubrenje je najveća stavka u kalkulaciji proizvodnje, naročito od kad je poskupelo.

-Pokušavam da  budem inženjer i da ne radim  "šac"  metodom. Odem u poljoprivrednu stanicu,  uradim analizu i dobijem koliko ima sadržaja P, K. Sad  su se pojavile i privatne firme koje rade istu tu analizu, ja uradim i kod njih analizu, i analize se ne slažu. Kažu, da imaš P i K, ali nije dostupan. Imaš ovo, ali nemaš ono. Šta da uradim, šta sad? Onda, ajde da uradimo koje su potrebe biljaka. Super! Piše tamo koliko se po toni iznosi, koje su potrebe, ali tu treba da izračunamo i mineralizacionu sposobnost, da znamo vlagu, temperaturu, da znamo žetvene ostatke-kažu čim ubacimo znaćeš. Zovem komercijalistu iz te firme, ajde da mi pomogneš. Komercijalisti su po popravilu mladi momci, nedovoljnao iskusni, koji imaju malo  ili nikakvog iskustva u primarnoj proizvodnji, koji žele  da prodaju i da napreduju u firmi. Dolaze i onda ide jedna formulacija, druga, treća pa četvrta formulacija. Čekaj, pitaju me, ti ne radiš mikrogranulama?  Ne, ne radim. Pa zašto ne radiš? A  moraš da korisitiš  i sumpor, ako misliš da imaš belančevine!  A ovo?  Pa, to ti je bor. Pa, jel moram i bor? Pa vidiš čoveče, šta rade povrtari, a treba ti i cink ako misliš da ti se kukuruz oplodi.... kaže Ninkov, i nastavlja sa nizom pitanja, ali bez odgovora.

Nisu puno drugačije okolnosti ni kada se radi o planu zaštite useva. Ako se krene od izbora pesticida, Ninkov kao i njegove kolege se odlučuje da uzmi nekad nešto jeftinije preparate, nekad skuplje, a  kako navodi, prepuni smo raznih generika, raznih ovih i raznih onih.

- Uzmem pesticid, recimo jeftiniji, a onda na svakih 100 metara stajem i čistim  dizne. Prskalica 1.200 litara, 20 litara prskam i stajem. Ili, uzmem zemljišni herbicid za kukuruz. Odem na parcelu, radi prskalica, ali ništa se ne dešava. Gledam u kompjuter prskalice, gledam šta da radim. Hvatam se za glavu,  nije do creva i razvodnika. Zovem  servis, kažu mogu  tek prekosutra da dođu. I onda sve živo poskidam s prskalice što nije elektronika, kad vidim curi neka "pihtija"  ispod prsklalice kroz creva,  i ti ne znaš šta da radiš, opisuje Ninkov još jednu situaciju u kojoj se oseća bespomoćno i dodaje i da ne može da se pouzda ni u skuplje preparate za zaštitu bilja, poznatih proizvođača, jer i tu je bilo raznih situacija.

Pitanje svih pitanja-čije savete poslušati i u kom smeru

Pitanje svih pitanja, naglašava Ninkov jeste čije savete poslušati, a izbor nikako ne mogu da budu svi saveti.  Odlučio se, bar kad je zaštita bilja u pitanju, da posluša savete Prognozno izveštajne službe, za koju smatra da nažalost nije dovoljno eksponirana u javnosti. Na sve ove nedoumice u proizvodnji nadovezuju se i odluke agrarne politike, koja kako se pokazalo unazad sto godina nije puno pomogla poljoprivrednicima. Ninkov potencijalno rešenje vidi u tome da agrarnu politiku treba da vodi dvadesetak  dobronamernih školovanih ljudi sa iskustvom u poljoprivrednoj proizvodnji.

- Ne doktora nauka, da se neko ne uvredi, nego ljudi koji su osetili proizvodnju, koji su se susreli stvarno sa svim problemima, i da se onda vidi u kom će se pravcu ići, smatra Ninkov.   

Podeli ovaj članak

Vesti
15/4/2025

CEMA-U 2024. najmanje registrovanih traktora u Evropi u poslednjih 10 godina

Vesti
10/6/2025

Agritechnica 2025 – Globalni hab za dilere poljoprivrednih mašina

Mašine
7/5/2025

Monosem ValoTerra Multislide - Sejalica na prvi pogled

Od prvog pojavljivanja, sejalica ValoTerra je izazvala pažnju poljoprivednika i stručne javnosti. Tada je predstavljena s električnim pogonom setvenih jedinica čime je proizvođač Monosem potvrdio svoju posvećenost u razvoju preciznih sejalica. Od premijernog prikazivanja pa do danas, Monosem koji je deo grupacije John Deere, je iz godine unapređivao sejalicu ValoTerra, a poslednja inovacija predstavljena u Srbiji jeste Multislide ram. Šta omogućava ovaj ram i kako utiče na dodatno povećanje preciznosti u radu sejalice imali smo priliku nedavno da se uverimo u setvi kukuruza na parceli Arpada Martona poljoprivrednika iz Kelebije.

DLG srebrna medalja : GRIMME Go-Clean koncept – lako i bezbedno čišćenje roto-freza

Mašine
25/10/2024

Višenamenska kratka tanjirača Amazone Catros+03

Catros+ 03-2 modeli kratke tanjirače dostupni su kao nošene sklopive mašine u radnim širinama 4, 5, 6 i 7 m. Paralelno s tim korisnici u izboru imaju i vučenu TS varijantu sa šasijom koja se podiže, te tako kompletna gama Catros+02-3 obuhvata modele radne širine od 2,5 do 12 m.
Vesti
21/8/2025

U Deere & Company smanjeni prihodi za 9% u trećem kvartalu

Vesti
14/5/2025

Pod okriljem Manitou Group sada i Sitia divizija koja se bavi robotikom

Oprema
3/1/2025

 Irritec proslavio 50 godina postojanja na sajmu EIMA, predstavljajući nova rešenja za održivo navodnjavanje

Iz istorije
1/11/2024

Waterloo Boy Modell N traktor koji je koristio kerozin kao gorivo

Waterloo Boy, model N, bio je jedan od zamajaca svega onog što je danas kompanija Jonh Deere u svetu traktora na globalnom nivou

Predstavljamo jednu od četiri srebrne inovacije kompanije Claas-Predvidljiv, prilagodljivi upravljački sistem za pogon za traktore s bezstepenim menjačima

Vesti
4/1/2025

Prolongirano-Obavezni ram ili kabina na traktorima najkasnije do 1. januara2026.

Vesti
10/12/2024

Nova serija M7004 Kubota traktora

Traktori
1/8/2024

Traktor New Holland T7.260 s CVT transmisijom i motorom Tier III

Kompanija Agroglobe proširila je ponudu traktora New Holland, čiji je ekskluzivni zastupnik na tržištu Srbije, novim modelom T7.260 Auto Command. Ono što izdvaja ovaj traktor jeste to što je specifikacija skrojena po zahtevima korisnika na domaćem tržištu, kojima je potreban traktor sa savremenim tehnologijama uz dobro poznat motor, jednostavaniji za održavanje.
Vesti
29/12/2024

Evropski proizvođači poljoprivrednih mašina veruju u blago povećanje prometa u 2025.

Mašine
7/3/2025

AMAZONE Cenius nošeni razrivač sada sa hidrauličnom zaštitom od preopterećenja

AMAZONE Cenius nošeni razrivač sada sa hidrauličnom zaštitom od preopterećenja
Traktori
16/5/2025

Fendt 620 Vario postigao vrhunske rezultate DLG PowerMix testa

Sa 245 g/kWh (+29,3 g/kWh AdBlue), Fendt 620 Vario ostvario je najmanju potrošnju dizel goriva u klasi snage od 165 do 205 KS svih testiranih modela traktora po podacima DLG-a.
Mašine
2/5/2025

Kombinacija Horsch Pronto 6AS+Maestro sa FurroForce zatvaračima u strip-till setvi

Jednostavno se sa sejlaice otkači setvena baterija za strnine i u tri tačke zakači Maestro širokoredna sejalica i tada se tank Pronto 6AS koristi za granulisano đubrivo. Diskovi na Pronto 6AS se u tom slučaju mogu koristiti za obradu zemljišta što omogućava predsetvenu pripremu u jednom prohodu, a mogu se i podići.
Traktori
16/6/2025

Univerzalni traktori Valtra G serije-”pametni” kao veliki

Traktori Valtra G serije koji su u ponudi na tržištu, pripadnici su pete generacije, a modeli ove serije nalaze se po karakteristikama između traktorq A i N serija. G serija obuhvata modele snage između 100 i 145 KS, a dostupni su sa Smart Touch naslonom za ruku koji upravljanje traktorom kao i priključnim mašinama čini jednostavnim, a korisnicima su na raspolaganju i sve mogućnosti za preciznu poljoprivredu
Vesti
20/11/2024

Na EIMA International ukazano na nepovoljnu situaciju na tržištu poljoprivredne mehanizacije

Mašine
10/2/2025

Väderstad TopDown sada i kao "pametna" mašina uz pomoć E-Services

Raspisan Javni poziv za nabavku mašina i opreme za primarnu stočarsku proizvodnju

Zahtevi se podnose u periodu od 18. oktobra do 2. novembra 2024. godine, preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Sajam poljoprivredne mehanizacije EIMA 2024 od 6. do 10. novembra u Bolonji

Učešće na međunarodnoj izložbi mašina i opreme za poljoprivredu, stočarstvo, šumarstvo, proizvodnju bioenergije zelene energije koja će biti održana od 6. do 10. novembra učešće je najavilo više od 1.700 izlagača

Dieselroos F18

Traktor je pogonjen dizel motorom čija je izlazna snaga bila 11,9 kW odnosno 16 KS. Motor je imao jjedan cilindar, zapremine 1,797 cm3, a hlađen je vodom -isparavanjem